Myangekõi:+pa - porandu mbojoavyhakoe

Kuatia retepy ndaipóri ambue ñe'ẽme.
Wiktionarymegua

( Ne'îra guiteri oPa koKuatia)

- ambohasa ñe'engue "determinante" EspañaÑe'eme rehegua, "poroMboJoavyKoeha"pe.- - Karai Decoud Larrosa ombohasa kuri "Jopare Pyahupe", Ñe'ete (verbo)icha "vy" reheve: ha'e he'i "oiVy" .- - Kòa oguenohe Jover Peralta Osuna "Ñe'engueryrùgui". Upèpe oñemboguapy, Ñehepehe "vy" ha'eha pe ohechukàva ha he'isèva "determinar".- - Opa ñengueryrùpe, ikatu jahecha "mbovy" he'iseha: pocos, contados, determinados.-

Aga katu, Gramatika ñe'endype,Gramatika Pyahùpe, ojeipuru oñemyeska hagua mba'eichapa oikoe ojuehegui tèra kuèra.

Ko'a ñe'engue tera ñe'e pehe ojeipuru oñemongehagua tèra kuèra: ha'ekuèra omoingue ha ohechaka ñandéve tera iñañòva tera hetàva, pe "nùmero gramatical" ha "persona gramatical" hekopetèpe.- Oi heta, ambueichagua PoromboJoavyKoeha (determinantes):

1) Aguingue rechukaha oñeéva ohechàva: ko,pe, amo,ko'a, a,umi (ohechuka-mbojaoavy petei tera hetapa, ha iñag̃ui tera mombyryvepe oimèva) 2) aguingue rechukaha oi'yva oñe'eva renondèpe: ku, aipo, ako, etc 3) mbohetarâ: umi jaiporùva jaipapa hagua, ñambohenda hagua petei Tysipe ojoapykuèri,ha upeichaguàvarehegua:

 petei, mokoi, mbohapy, irundy, ha ouva upeirire: peteiha, mokoiha, ha upeiguàva

4) Umi omboapu'ava tesaka'yreheve hetakue: opa, heta, mbovy,

ko ñe'epehe "pa" ojeipuru ñe'eme heta tembiapòpe: Tera mbojavykoehagua: 1( jaipapa hagua: 1) tenondèpegua ohechuka mboypa pe tera oùva: petei mita: hapukuèpe katu, Ombohetave pe Papy /cantidad) Mokoipa he'use "veinte", "dos decenas" España ñe'eme: hapykupe ha'e petei "multiplicador" (mbohetavejo'a) 2 Ocheuka avei, petei tera rapykuèpe, petei Aty oheja'yva okàpe ni peteichagua mba'e pe tèra ohenoìva hìna reheguáva . Upeicha ja'e Umìva chekavajupa.- todos esos caballos son mios.

Aga Katu, petei Apopy'é (verbo) rapykuèri ( Prof. Decoud Larrosa ombohasa "Verbo= Ñe'etè"), oiKoe hembiapòpe:

1-he'ise oñemoguaheha hu'ame pe tembiapo ohechukava Apopy'e: ojapopa (han hecho todo, han terminado completamente de hacer algo)

Oikoe ojuehegui, pa ipu'atava (ajapopà, mokoipa, ha upeichavèva) ha pa ipuvevyiva (rehòpa, oikòpa)

Pa iPu-Vevyiva, ha'e ñe'e pehe jaiporuva porandùè: ikatu jaiporu petei Tèra rapykuèri, tera petei Apopy'e rapykuèri.

Ñatoiha: koa ne'iraguite opa, ajòinteko ahaivèta hina: upeichavero, ikatuma pe resa'yijo mba'etèpa hina ko ñe'epehe "pa" he'iusèva ha ojeipuruhàicha.-